FOTO IZLETI - FOTO RADIONICE
Ljubav prema fotografiji
FOTORADIONICA „KALNIK 2021.“
Članovi Fotokluba Valpovo odradili su 12. rujna 2021. godine fotoradionicu „Kalnik 2021.“ Organizator radionice bio je Milan Borić, a vodič i domaćin je bio Zdenko Horvat. Obadvojica su uložila ogroman trud kako bi 12 sudionika na jednodnevnoj radionici uspjeli dobiti što više podataka o Križevcima i Kalniku, kao i okolnim mjestima.
Krenuli smo u 7,30 iz Belišća i zaustavili su u Virovitici – kava i fotografiranje. Stigli smo na predviđeno područje oko Križevaca i otišli u posjet Brckovečke kleti. Spustivši se u Križevce došli smo u Križevačku grkokatoličku katedralu.
Nakon katedrale odvezli smo se do Starog grada - Veliki Kalnik koji je kompleks utvrda nastalih u 12 stoljeću. Najhrabriji fotografi popeli su se do vrha i napravili predivne panorame.
Poslije ručka u jednoj kleti završili smo kod malog proizvođača vina. Kasno navečer krenuli smo kući.
Bio je ovo izlet za pamćenje.
Zahvaljujući dobroj organizaciji uspjeli smo napraviti puno kvalitetnih fotografija i dobiti kvalitetne informacije, te biti na mjestima na koja „ne mogu doći obični smrtnici.“ Radionica je bila spoj povijesnih podataka, umjetničkih i kulturoloških pikanterija, obilazak prigorskih vinograda, kušanja dobre hrane i kapljice i upoznavanje divnih ljudi koji su dobri domaćini i zaljubljenici u svoj kraj.
***Križevačka grkokatolička katedrala stolna je crkva Križevačke biskupije, koju čine vjernici istočnoga, bizantskoga obreda, među narodom poznatiji kao grkokatolici. Posvećena je Presvetom Trojstvu.
Crkvu su prvo koristili augustinci pa franjevci. Odlukom pape Pija VI., 17. lipnja 1777. u Križevcima osnovana je Križevačka biskupija za grkokatolike na prostoru Hrvatske, a Marija Terezija je zajedno s papom Pijom VI. dodijelila grkokatolicima Križevce za sjedište biskupije. Rečeni su grkokatolici bili prebjezi pred Turcima i smjestili su se većinom na prostoru Vojne krajine. Postojeća crkva postala je grkokatolička katedrala i biskupska rezidencija. Od 1801. godine, postupno je obnavljana, kako bi bila prilagođena potrebama biskupa i vjernika. Temeljita obnova i rekonstrukcija dogodila se od 1895. do 1897. po nacrtima austrijskog arhitekta Hermanna Bollea, koji je zaslužan za izgradnju mnogih građevina u Hrvatskoj. Katedrala je tada dobila neogotička obilježja.
Katedrala je jednobrodna crkva s tlorisom u obliku križa. Unutar katedrale, nalazi se vrlo vrijedan ikonostas sa slikama velikih hrvatskih slikara: Bele Čikoša Sesije, Ivana Tišova, Ferde Kovačevića, Celestina Medovića i dr., za što je zaslužan križevački biskup Julije Drohobeczky, veliki umjetnički mecena.
Dana, 26. lipnja 2021., ikona Majke Božje Klokočovske stigla je u katedralu Presvete Trojice u Križevce, gdje je bila jedan dan, a kasnije je nastavila put u Rim kod pape Franje, gdje je bila izložena na blagdan sv. Petra i Pavla na papinoj misi u Bazilici sv. Petra u Vatikanu. (Wikipedija)
***Stari grad Veliki Kalnik je kompleks utvrda nastalih od 12. stoljeća na dalje na gori Kalniku u blizini sela Kalnika.
Prostor je naseljen od prapovijesnih i rimskih vremena. Utvrda se prvi put spominje 1243. kada kralj Bela IV. naglašava njegovu važnost u borbi protiv Tatara. Prema legendi, kralj se sklonio na Kalniku s pratnjom bježeći pred Tatarima. Lokalno stanovništvo hranilo ih je šljivama pa su dobili naziv šljivari; Tatari su odustali, a kralj im je dodijelio plemićke naslove. Pod Kalnikom su Tatari doživjeli prvi poraz, tako Ivan Kukuljević Sakcinski piše: "Kod Kalnika primili su Tatari prvi neugodni pozdrav od Hrvata na hrvatskoj zemlji". Stara legenda o kalničkim šljivarima potaknula je Šenou da napiše djelo "Šljivari", a Milutina Mayera da napiše svoj povijesni roman "Tatari u Hrvatskoj".
U utvrdi su boravili ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški i njegova žena Barbara Celjska ("crna kraljica"). Vlasnici utvrde bili su plemići, banovi, zagrebački biskup i dr. Među plemićkim obiteljima ističu se: Erdödy, Drašković, Keglević, Orehovečki, Kosače i dr.
Turci su pretrpjeli poraz u Obrežu Kalničkom 1565. godine i povukli se. Od tada stanovništvo se sve više naseljava u podnožju Kalničke gore.
Utvrda se nalazi na uzvisini Sveta Katalina na Kalniku. Mnogo toga od nekadašnje utvrde sačuvano je do danas. Utvrdom je, kad je bila dovršena, dominirala krupna četvrtasta kula, koja je, sudeći po debljini zidova, mogla biti viša od očuvanog dijela. Tome u prilog govore i snažni upornjaci koji na ovoj konfiguraciji sigurno nisu samo ukras. Prozori su u niskim dijelovima kule uski, nešto između prozora i strelnica, malih polukružnih nadvoja, dok u višim katovima, možda namijenjenim stanovanju, postoje otvori velikih prozora. Posebna rijekost na razini Hrvatske su kvadratične kule s izbočenjima. Utvrda ima elemente različitih stilskih razdoblja od romanike, gotike do baroka. Postoje i ostaci kapele sv. Katarine.
Utvrdu posjećuju brojni planinari i izletnici, naročito na Praznik rada. Na sve strane pruža se pogled na okolne krajeve. Nešto zapadnije, na jednom grebenu, nalaze se ostaci starog grada Malog Kalnika. (Wikipedija)
Fotografije: Veljko Čvagić, Goran Dojkić, Dragan Francuz
Jednodnevna fotoradionica: „PO BRDIMA I DOLINAMA“
„Yes, napokon! Potvrđujem dolazak na izlet.“
Ovako je odgovorio 21 član Fotokluba Valpovo za jednodnevnu fotoradionicu „PO BRDIMA I DOLINAMA“, koja je odrađena u nedjelju 23. svibnja 2021. Organizator radionice bio je Milan Borić.
Samo se očekivala se malo bolja epidemiološka slika, jer foto aparati su bili pripremljeni, poziv za radionicu i plan puta… i poštivanja mjera zaštite od COVID-a.
Krenuli smo sa parkirališta ispred crkve u Belišću sa pet automobila. Prvo zaustavljanje bilo je u Našicama sa stankom za kavu na terasi hotela.
Uslijedio je gorski dio puta - Krndija, Čaglin, Brodsko vinogorje, Sibinj i dolazak na jezero Petnja. Sat vremena uživanja u prirodi i izboru motiva. Dolazak u Slavonski Brod obilježen je traženjem slobodnog mjesta za parkiranje i povećanje temperature zraka. Obišli smo tvrđavu i centar grada. Fotografirali. Nakon pregrijavanja Splavarska ulica na Savi i izletište Poloj ponudili su obilje hlada i novih motiva.
Nakon ručka u „Malom Parizu“ krenuli smo ravničarskim dijelom – Selna, Vrpolje, Đakovačka Satnica, obilazak ranča Ramarin. Povratak kući bio je u večernjim satima.
Još jedna u nizu fotoradionica FK Valpovo potvrdila je svoju svrhu. Prije svega obilježena je druženjem članova, razmjenom fotografskih iskustava „za bolju fotografiju“, uživanju u prirodi i novim, još neviđenim, kadrovima i motivima.
FOTO radionica “KVARNER 2020.”
(“Skrivena Hrvatska”)
Datum: 16. – 18. listopada 2020. (petak-subota-nedjelja)
Članovi fotokluba Valpovo su preko ljeta odmarali, ali i pripremali foto radionicu "Kvarner 2020."
Ideja je članovima fotokluba omogućiti stjecanje znanja na terenskom fotografiranju, utvrđivanje naučenog znanja iz fotografije, ali i stjecanje novih fotografskih znanja i iskustava za mlađe članove (funkcije fotoaparata, punjive baterije, kadriranje...).
Krenuli smo (nas 26) u petak 16. listopada na trodnevnu radionicu osobnim automobilima. Prvo zaustavljanje (nakon kave) bilo je u Vratima-Fužinama. Slijedio je dolazak u Lovran, smještaj i obilazak okolice.
Subota je bila predviđena za samostalni izbor svakog fotografa i dogovor za destinaciju koja je fotografski atraktivna. Otok Krk: grad Krk, Vrbnik, Dobrinj, Šilo... Istra: Hum, Plomin, Motovun, Grožnjan, Poreč, Rovinj.... Kvarner: Lovran, Opatija, pa sve do Crikvenice. Vrijeme je bilo idealno i svako sa fotoaparatom mogao je naći pregršt motiva. U ponedjeljak smo otišli napraviti još više fotografija i krenuli kući.
Prešli smo oko 1200 km, okinuli preko nekoliko stotina fotografija.
Sada slijedi analiza radova i učenje na greškama.
Evo djela fotografija pa uživajte malo i vi. (klikni na fotografiju)
FOTORADIONICA "BARANJA - 2020"
13. lipnja 2020.
Plan radionice: Na jednodnevnoj fotoradionici obići dio Baranje koji se nalazi „iza brda“.
Cilj radionice: Utvrditi znanje vezano za fotografski pejzaž i detalj.
Na fotoradionici sudjelovalo je 26 članova Fotokluba Valpovo (i prijatelja kluba). Grupa je krenula oko 9,00 sati put B. Manastira gdje je uz kavu dogovoren detaljan plan puta. Nakon kave je 7 automobila došlo na Puškaš, fotografski prekrasne rukavce, ali na žalost zagađene otpacima koje su ostavili izletnici. Topolje i plaža u Dražu izgledali su puno urednije, pa je tu bilo i puno više mogućnosti za fotografiranje. Grupa je posjetila i s crkvom svetih Petra i Pavla kod Topolja, koju je dao graditi princ Eugen Savojski. Sagrađena je 1722. godine u znak zahvalnosti Bogu za pobjedu nad Turcima. Nakon ručka na Draž planini zadržali smo se kod “Gospe u Popovcu“.
Ugodno proveden dan, sa puno klikova, završio je kod Arnauta na sladoledu. Organizator Milan Borić odradio je dobar posao.
Zaključak: I ovaj puta se pokazalo da jednodnevni fotoizleti pozitivno djeluju na cijelu grupu, ne samo radi druženja i raspoloženja, već i radi razmjene fotografskih iskustava i obilazaka mjesta na koje se kao pojedinci ne bi sami uputili.